ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) bio je najviši politički - predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH se sastojao od 173 vijećnika.
ZAVNOBiH je održao tri zasjedanja. Na trećem zasjedanju ZAVNOBiH je prerastao u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH je imao i Prezidijum ZAVNOBiH -a koji se sastojao od 31 člana Prezidijuma. Uloga Prezidijuma je bila rukovođenje ZAVNOBiH -om ali kao takav nije imao posebno istaknutu političku ulogu obzirom da je postojalo i Predsjedništvo koje je vršilo izvršne funkcije.
Predsjednik Prezidijuma je bio dr. Vojislav Kecmanović, prvi potpredsjednik Avdo Humo, drugi potpredsjednik Aleksandar Preka, treći potpredsjednik Đuro Pucar - Stari i sekretar Hasan Brkić. Predsjednik, potpredsjednici i sekretar su činili uže rukovodstvo Prezidijuma, odnosno Predsjedništvo Prezidijuma i ujedno Predsjedništvo ZAVNOBIH -a.
Predsjedništvo je u ratnim uslovima činilo privremenu vladu. Predsjedništvo je na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a preraslo u Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine koje vrši zakonodavne funkcije između zasjedanja Narodne skupštine koje mu pripadaju te izvršne funkcije kao kolektivni šef Federalne Države Bosne i Hercegovine obzirom da nije postojao poseban organ koji bi imao funkciju šefa države poput predsjednika države. Na istom zasjedanju obrazovana je i Narodna vlada Bosne i Hercegovine na koju su prenesene izvršne i upravne fukcije koje je privremeno vršilo Predsjedništvo Prezidijuma odnosno Predsjedništvo ZAVNOBiH -a.
Osnivanje ZAVNOBiH-a i njegovo opredjeljenje na prvom zasjedanju za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države i ravnopravne federalne jedinice u okviru jugoslovenske federacije a što je i prihvaćeno od strane AVNOJ-a značilo je da Bosna i Hercegovina nakon 463 godine obnavlja svoju državnost.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
• Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
• Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
• Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
• Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
• Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
• Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
• Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
• Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
• Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 26. do 28. marta 2012. godine, donijela je
O D L U K U
I
Mjesto historijskog spomenika – Zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 234 i 229/1 (stari premjer), ZK uložak broj 423, što odgovara k.č. 722 i 728 (novi premjer), posjedovni list broj 423/01, K.O. Sanski Most, općina Sanski Most, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
Tekst i slike obradio: Igor Pečenkovic dipl.ecc.hot.
Izvori: JU „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać“ popisni registar,“Stari gradovi Unsko-sanskog kantona“ Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać i Muzej Unsko-sanskog kantona,februar 2009, internet, http://old.kons.gov.ba/