Bihać

17.12.2024.

Stari grad Čovka

Stari grad Čovka

Stari grad Čovka spominje se u historijskim izvorima kao kraljevski grad u Humskoj župi. Prvi poznati gospodar bio mu je Herman Celjski, a kasnije Nikola Frankopan, koji je ovaj grad dobio u zalog od ugarskog kralja 1426. godine. Najpoznatiji gospodari čovke bili su plemići Orlovići. Pod osmansku vlast ovaj grad je došao 1524. godine i sve do kraj XVII stoljeća bio je pust i nenaseljen. Krajem XVII stoljeća Čovku su naselili kapetani Ostrovičke kapetanije begovi Kulenovići, koji su tu sagradili palanku i kulu. Kula je zidana od tesanog kamena, imala je tri sprata i nalazila se u sastavu Ostrožačke kapetanije. U prvoj polovini XVIII stoljeća Čovka je imala posadu od 50 graničara i dva manja topa. U vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka (1875 – 1878) pobunjeni kmetovi su zapalili kulu i palanku. Palanka je sva izgorjela jer je bila od drveta, a od kule su ostali samo kameni zidovi. 


This old town was mentioned in the historical sources as a royal town in the Tribal State of Hum. Its first known master was Herman of Celje and after him Nikola Frankopan who got this town as pawn from Hungarian King in 1426. Well-known masters of Čavka were Orlović nobles. Under the Turkish authority this town fell in 1524. It was deserted and uninhabited till the end of the 17th century  Kulenović Beys took up residence in Čovka  and they built up a tower and province. The tower was made of shaped rocks, it had three floors and it was a parto f Ostrožac Captaincy. In the first rocks, it had three floors and it was a part of Ostrožac Captaincy. In the first half of the 18th century Čovka had a crew of 50 border guards and two smaller cannons. In time of Bosnian-Herzegovina uprising (1875-1878) rebellious peasants fired the tower and the province. Province was burnt because it was made of wood and what remained of tower were just rocky walls. 


Tekst i slike obradio: Igor Pečenkovic dipl.ecc.hot. 

Izvori: JU „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać“ popisni registar,“Stari gradovi Unsko-sanskog kantona“ Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać i Muzej Unsko-sanskog kantona,februar 2009, internet, http://old.kons.gov.ba/

Podijeli: