Najznačajniji ostatak osmanskog Bihaća je Kapetanova kula  čije se vrijeme izgradnje može smjestiti na početak 18.vijeka. Kula je zidana od lijepo klesanog vapnenca. Građena je na više katova,odnosno,prvobitno je imala prizemlje i tri kata, da bi posljednom restauracijom došlo do unutrašnjih prepravki i dogradnji ,tako da sada pred prizemlja ima još četiri kata.Vanjski izgled joj nije mijenjan.

Kapetanova kula ima kvadratnu osnovu (10 x 10 ) i oblik četverostrane prikrivene piramide , što je čini jedinstvenom u odnosu na ostale kule u Bosni i Hercegovini. Prekrivena je šatorskim krovom (na četiri vode) sa propustom. Ima više otvora. Prilikom njene konzervacije na trećem katu,na unutrašnjem zidu oko prozora,otisnuti su slikani vegetabilni ukrasi  i jedini su takve vrste na kulama. Pretpostavlja se ,da je ovo bilo divan – hana bihaćkog kapetana. Na jednom određenom kamenu sa vanjske strane Kapetanove kule nalazi se reljef ptice pelikan. Ima mišljenja da je taj kamen tu ugrađen sa neke srušene građevine u Bihaću. Dolaskom austrougarskih vlasti u  Bihać 1878.godine, Kapetanova kula je, adaptacijom unutrašnjeg prostora 1889.godine pretvorena u okružni zatvor.

Na osnovu podataka može se konstatirati da je  u njoj na tri sprata moglo biti smješteno 50 zatvorenika, koji su tu izdržavali kaznu zbog težih krivičnih djela.

Kad je u pitanju sama konstrukcija objekta ,vidljivo je, da se debljine zidova sužavaju od prizemlja prema katovima, tako da je dimenzija trećeg, odnosno, najvišeg kata,u odnosu na prizemlje bila manja za 17,29 m2. Visina Kapetanove kule je bila 19,95 m3.

Zgrada je u potpunosti adaptirana, i  danas ima ,svoj pravi sadržaj ,pretvorena je  u muzejski prostor,gdje su smještene stalne postavke, i značajna je  u turističkoj ponudi Bihaća.

Izvori: JU „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać“ popisni registar, „Kulturno naslijeđe grada Bihaća“ Završni rad Igor Pečenković, http://old.kons.gov.ba/

Tekst i slike obradio: Igor Pečenković, dipl.ecc.hot.