Grad se prvi put spominje u historijskim izvorima 1330. godine kao kraljevski grad. Sagrađen je od kamena na strmom brijegu iznad lijeve obale Une. Utvrda je imala prostrano zaštićeno dvorište vanjskim obrambenim zidovima i gradsku kulu. OD 1436. godine ovaj grad došao je u vlasništvo plemića Babonića blagajskih, a pred kraj XV stoljeća Brekovica je prešla u vlasništvo plemićke porodice Kobasića. U drugoj polovini XVI stoljeća Brekovica je ušla u sastav Bihaćke kapetanije, tako da je 1563. godine u njoj stražarilo 10 kraljevskih vojnika. 

Pod osmansku vlast došla je 1584. godine , ali je prethodno razorena od habsburških vlasti. U prvoj  polovini XVII stoljeća obnovile su je osmanske vlasti, tako da se u popisu iz 1643. godine u Brekovici navodi 40 graničara. U prvoj polovini XVIII stoljeća tvrđava  je popunjena jednim većim i dva manja  topa i posadom od 60 graničara. Nalazila se u sastavu Bihaćke kapetanije. Na strmoj uzvisini, iznad lijeve obale Une, sjeveroistočno od Bihaća, još su vidljivi ostaci starog grada Brekovice. 

By the historical sources this town was mentioned for the first time in 1330 as royal town. It was built out of rocks on a steep hill above the left bank of Una  River. The fortress had big protected yard rounded with defending walls and tower. Since 1436 it came under protection of Babonics of Blagaj. At the end of the 15th century Brekovica belonged to the noble Kobasic family . In the second half of the 16th century it became a part of Captaincy of Bihać. In 1563 there were 10 Kings soldiers guarding it.

It fell under the Turkish authority in 15484, but preliminary it was destroyed by Habsburg authorities. In the first half of the 17th century Turks rebuilt it. According to the list from 1643 there were 40 border guards. In the first half of 18th century the fortress was supplied with one bighger and two smaller cannons and with crew of 60 border guards. It was a part of Bihać Captaincy. On a steep hill above the left bank of Una River nowadays you still can see remainders of the old town Brekovica. 

Tekst i slike obradio: Igor Pečenkovic dipl.ecc.hot. 

Izvori: JU „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać“ popisni registar,“Stari gradovi Unsko-sanskog kantona“ Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać i Muzej Unsko-sanskog kantona,februar 2009, http://old.kons.gov.ba/